Biblioteka Narodnog muzeja Užice

285

Narodni muzej Užice je regionalni muzej nadležan za 10 opština Zlatiborskog okruga. Formiran je 12. jula 1946. godine kao Muzej ustanka 1941.

Deo biblioteke Narodnog muzeja Užice

Kada je 1963. godine osnovan Narodni muzej, u čiji su sastav ušli Muzej ustanka 1941. i Zavičajni muzej, formirana je Stručna biblioteka Narodnog muzeja. Uporedo sa prikupljanjem muzejskog materijala, prikupljani su i rukopisi, prve štampane i retke knjige, stručna literatura, časopisi i novine.

Prostor Biblioteke Narodnog muzeja čine dve prostorije, ukupne površine 40m2. U jednoj prostoriji smešten je veći deo fonda, a u drugoj je radni prostor za bibliotekare, a obezbeđena su dva čitaonička mesta. Trenutno Biblioteka broji blizu 12.000 bibliotečkih jedinica (monografskih publikacija, periodike i stare i retke knjige). Bibliotečke jedinice smeštene su u ormarima i na policama dužine 100m2.

Biblioteka Narodnog muzeja Užice pripada specijalnom tipu biblioteka. Najveći deo fonda čini građa koja se odnosi na naučne oblasti: arheologiju, etnologiju, istoriju, istoriju umetnosti, konzervaciju, ali je takođe prisutna i zavičajna građa.

Iz etnologije ovde se čuva veći broj naslova iz prve polovine XX veka. Pomenimo zbornik „Naselja srpskih zemalja“ iz 1902. koji je uređivao Jovan Cvijić, „Naš narodni životSretena Petrovića iz 1934, zatim dela Veselina Čajkanovića, Tihomira Đurđevića, Jovana Erdeljanovića… Biblioteka Narodnog muzeja raspolaže i sa edicojom „XX vek“, koju čine savremeni antropološki naslovi.

Iz oblasti arheologije izdvajamo kapitalno delo (u četiri toma) „Praistorija jugoslovenskih zemalja“. Biblioteka je u poslednjih desetak godina nabavila gotovo sve najznačajnije naslove iz savremene arheološke literature.

Psaltir (gore) i Četvorojevanđelje (dole)

Najznačajniji fond biblioteke je Fond stare i retke knjige koji sadrži 132 naslova. U ovom Fondu se nalaze stare rukopisne i štampane srpske knjige još iz XVI veka, kao i stare knjige na osmanskom turskom jeziku. Najvrednije kulturno dobro koje se ovde čuva je „Četvorojevanđelje iz Mrkšine crkve“,  koje je štampao jeromonah Mardarije 1562. godine. Pisano je na crkvenoslovenskom jeziku i trenutno se nalazi na konzervaciji u Narodnoj biblioteci Srbije. Izuzetanu vrednost ima i primerak „Psaltira s posledovanjem“ iz štamparije Vikentija (Vićenca) Vukovića, našeg štampara u Veneciji, iz 1546. godine. Odlikuju je bogata dekoracija, Razlikuje se od štampe u našim manastirima u vreme kada su ovde vladali Turci, a okolnosti života i rada bili mnogo drugačiji nego u Veneciji. U Narodnom muzeju Užice nalaze se i tri rukopisne bogoslužbene knjige iz Crkve Sv. Nikole u Brekovu kod Asrilja, sve tri nastale u XVI veku – Apostol, Minej za mesec april, Apostol i Oktoih osmoglasnik.

Konzervacija “Četvorojevanđelja” početak je konzervacije kompletne stare i retke knjige, za koju je nabavljen vatrootporni orman. U biblioteci dodaju da je u planu i skora digitalizacija stare i retke knjige.

Fond Branke i Radovana Popovića

U okviru Biblioteke je i deo Fonda Branke i Radovana Popovića koji broji 115 naslova, moniografskih izdanja, umetničkih kataloga i 57 umetničkih slika dobijenih na poklon od Radovana Popovića, novinara i književnika. Crteže, grafike i slike Popovićima su poklanjali  umetnici o čemu svedoče posvete sa autentičnim potpisima i zapisima vodećih ljudi jugoslovenske kulturne scene, od 60-tih godina XX veka do danas. U fondu su radovi Milana Konjovića, Miće Popovića, Lize Križanić, Leonida Šejke, Olje Ivanjicki, Svetozara Samurovića, Milana Tucovića i drugih.

Biblioteka Narodnog muzeja Užice raspolaže bogatim Fondom periodike. Ovde se mogu naći svi brojevi Užičkog zbornika, a na sajtu ustanove, u cilju bržeg pronalaženja teme koja nekog interesuje, može se pogledati sadržaj od prvog od 37 broja. Od 38. broja (2014) dostupni su u pdf formatu svi brojevi Užičkog zbornika.

U biblioteci se čuva i periodika drugih muzejskih i srodnih institucija – Istorijska baština, Požeški godišnjak, zbornici koje izdaju ustanove iz Novog Pazara, Niša, Leskovca, Kruševca, zatim Glasnik Etnografskog muzeja, Saopštenja Republičkog zavoda za zaštitu spomenika i drugo. 

Od literature na stranim jezicima zastupljene su knjige na engleskom, francuskom, nemačkom, ruskom, poljskom jeziku… U pitanju je stručna literatura iz muzejskih oblasti.

Nabavka bibliotečkih jedinica vrši se:

kupovinom- osnovni vid nabavke koji se planira na godišnjem nivou;

razmenom – vrši se sa srodnim inistitucijama kulture uglavnom u Srbiji (muzeji, naučni instituti, zavodi za zaštitu spomenika kulture, biblioteke…);

poklonom – darodavci su većinom pojedinci koji žele da deo ličnog fonda ostave Biblioteci

Biblioteka Narodnog muzeja fond obogaćuje i saradnjom sa Narodnom bibliotekom Srbiju koja iz godišnjeg otkupa od izdaača ponudi nekoliko dela stručne literature. Ona završavaju na policama užičkog muzeja.

Opšta istorija

Zbog svoje specifičnosti, biblioteka je zatvorenog tipa, s tim što se izlazi u susret kolegama iz srodnih institucija, kao i građanima koji izraze želju za određenom građom. Izražen je problem prostora za rad stranaka. Iako zvanično ima četiri čitalačka mesta, na raspolaganju je samo jedan manji sto za kojim ima mesta za najviše dve osobe.

Istorija umetnosti

Biblioteka je od pre tri godine krenula sa vođenjem elektronske Кnjige inventara u Microsoft Excell programu (u kome su napravljene zasebne tabele za svaku vrstu građe) gde se se unose kako novopridošli, tako i stariji naslovi. Takođe postoji i Кnjiga inventara u koju se svaki naslov ručno unosi.

Muzejska bilioteka nema samo problem čitalačkih mesta. Neophodno joj je proširenje jer sa novom građom sve je teže obezbediti prostor za nove police i vitrine pa u Narodnom muzeju moraju pronaći  neko rešenje, odnosno bar još jednu prostoriju kako bi se postojeći prostor rasteretio.

Usluge biblioteke Narodnog muzeja Užice, za sada, se ne naplaćuju.

Za skoro 60 godina postojanja ove biblioteke, formiranju bogatog fonda i njenom radu doprinelo je mnogo stručnjaka. Na mestu bibliotekara najduže se zadržao Svetozar Spalović, od osnivanja do 1992. godine, a zatim su o njoj brinuli Radivoje Papić, Miloje Mandić, Bogić Krasić

Od 2018. godine za biblioteku su zadužene viši kustos Ivana Todorović (inače i diplomirani bibliotekar) i diplomirani filolog Jelena Jevtić Jokić.

(Z. Žeravčić)

Projekat „Užičke bibliteke“ realizovan je u drugoj polovini 2022. godine, uz sufinasiranje  grada Užica. Stavovi izneti u podržanom medijskom projektu nužno ne izražavaju stavove grada Užica.