Čedomir Arsenijević, sreski načelnik zlatiborski, u maju 1930. godine izveštava Kraljevsku bansku upravu u Sarajevu da u poverenom mu srezu postoje dva klimatska i turistička mesta:

  • Kraljeva voda na Zlatiboru „na 1.100 metara nadmorske visine, vezana za Užice automobilskim putem prvog reda 27km. daleko, konfor odličan, osvetlenje električno. Ima dva banovska hotela sa podpunim uređenjem i nekoliko privatnih vila koje se izdaju pod zakup. Snabdevanje odlično.“;
  • Ribnica je „na 2.300 metara nadmorske visine, pod ograncima Tornika u divnoj borovoj šumi, daleko od Užica 35km. preko Kraljeve vode, svojina Akcionarskog društva „Zlatibor“. Stanovanje u tipičnim drvenim barakama. Snabdevanje odlično.“

Pregledi letovališta i stručni predlozi

Pre nego što je posao izveštaj o klimatskim i turističkim mestima na Zlatiburu, načelnik Arsenijević predložio je Banskoj upravi „da odredi specijalnu komisiju stručnjaka koji će doći na lice mesta, izvršiti pregled letovališta i dati potrebne stručne predloge“, kao i da se donese uredba o policijsko-sanitarnom nadzoru.

Naravno da je prethodni predlog prihvaćen, pa je sreski načelnik sačinio naredbu o održavanju čistoće u javnim lokalima i čuvanju narodnog zdravlja, pregledu obolelih i prijavljivanju posetilaca:

„Sve prostorije moraju se održavati u najvećoj čistoći, tako sobe hoteli, prenoćišta, pansioni i sl. radnje moraju uvek biti čiste, okrečene, bez gamadi i snabdevene pljuvaonicama. Krevetski veš mora se redovno presvlačiti, a svaki put pred novodošavšim putnikom. Isto tako i ubrusi moraju se menjati za svakog gosta.“

Pružaoci usluga obavezuju se da obezbede zdravu pijaću vodu, nužnike u dvorištu, dezinfekciju prostorija. Posluga ne samo da mora imati dozvolu za rad, lekarski pregled i biti jednoobrazno odevena, već mora biti obučena da održava čistoću prostorija i sudova za spremanje hrane. Uz registraciju posetilaca, obavezan je bio lekarski pregled o trošku gosta.

Cenovnici

Sačuvani su i cenovnici jela i pića za 1930. godinu kojih su morali da se priodržavaju svi vlasnici i zakupci turističkih i ugostiteljskih objekata na Zlatiboru. Ovi cenovnici donošeni su u proleće kako bi bili porimenjivani od 1. maja kada je zvanično počinjala letnja sezone. Za prenoćište („soba sa nameštajem od kreveta“) trebalo je izdvojiti 20 dinara. To i nije bilo toliko skupo, uporedi li se sa cenama pojednih jela i pića.

Cenovnik jela i pića u Banovskom hotelu 1930. godine (Fond Načelstva Zlatiborskog okruga 1919-1941)

Propusti

Koliko god vlast insistirala da se u turističkim mestima poštuju propisi, propusta je bilo na pretek. Žalili su se posetioci, ali propuste su uočavali i o njima izveštavali i organi vlasti. Stalna žandarmerijska patrola, koju vodi kaplar Vehbo Hadžić, nakon što je okružna inspekcija iz Užica naložila zlatiborskim kafedžijama da isprave propuste, krenula je u kontrolu 10. avgusta 1930. godine. Hodžić uočava da hotelijer Marko Marković ne održava čistoću.

„Video sam da njegova kuharica izne punu kantu kora od lubenica te prosu pred hotelom, tu je bilo oko hotela još neke hartije i druge nečistoće. Kad sam došao kod nužnika u blizinu poštanske stanice na području istog hotelijera našao sam veliku nečistoću pošto nije od dužeg vremena očišćen. A pošto je nužnik u saobraćaju za cele goste Kraljeve vode, to molim da se sa istim po zakonu postupi.“

Krajem 1930. godine načelnik Arsenijević izveštava Odeljenje za trgovinu, obrt i zanatstvo Banske uprave da je u toku sezone izvršeno deset pregleda hotela na Zlatiboru. Marko Marković kažnjen je četiri puta za razne neurednosti, a hotelijer Vojin Paunović jedanput. Marković je zakupio hotel do kraja 1931. godine, ali načelnik predlaže:

„S obzirom na opšte poznatu neurednot zakupca banovskog hotela Marković Marka, čast mi je predložiti da se ugovor o zakupu raskine i ovaj hotel preda u zakup sposobnijem hotelijeru kako se posetioci Zlatibora ne bi odbijali od posete.“

Neurednost hotela uočio je i banovski savetnik Milan R. Popović koji je u oktobru 1930. godine banovinom putovao „u turističke svrhe“:

„Hotelima se i danas nazivaju najobičniji hanovi i konačišta bez ikakvog konfora, sa starim i prljavim nameštajem, sa nužnicima u dvorištu, u koje se od nečistoće i smrada ne može ući.“

Poseta

A koliko je gostiju bilo na Zlatiboru u leto 1930. godine?

Selo Ribnica (Zlatibor) 1930-te godine

Poznati su podaci za Ribnicu, za period od kraja maja do kraja jula. Više od jednog dana boravilo je 78 osoba. Na Kraljevim vodama u septembru 1930. godine 18 gostiju zabeležila su 133 noćenja, a još 246 lica boravilo je jedan dan.